Nkọwa nke mmehie

 

Nkọwa nke mmehie

 

Ọ bụ mmehie ma mmadụ chọọ ịdị ka Chineke na ‘inwe ụdị anyaukwu dị otú ahụ n’obi ya. Onye mbụ nwere ụdị obi a pụtara dị ka Iv n’ogige Iden. Iv bụ akara nke ajọ mmụọ ozi n’alaeze Chineke. Nke a pụtara na mmehie nke ndị mmụọ ozi bụ́ ndị mehiere n’alaeze Chineke bụ ịhapụ Chineke n’ihi na ha chọrọ ịdị ka Chineke. E gosiri ihe Jud 1:6 na 2 Pita 2:4 pụtara site na foto nke ogige Iden.

Mmehie bu anya-uku ime ka Chineke, imebi iwu Chineke bu ihe si n'aka nmehie, Ihe si n'aka nmehie bu ọnwu. Ndị na-eche na imebi iwu bụ mmehie anaghị aghọta ọnwụ mmụọ. Mmehie esiteghi n'uwa, kama n'ala-eze Chineke. Ndị Rom 5:12 “Ya mere, dị ka mmehie si n'aka otu mmadụ bata n'ụwa, na ọnwụ sitere na mmehie; ya mere ọnwụ gabigara mmadụ nile, n'ihi na mmadụ nile emehiewo:』

Otu nwoke bụ nwoke mbụ, Adam. A sụgharịrị ya dị ka ‘site n’otu mmadụ,’ nke pụtara ‘site n’otu mmadụ.’ Nwoke mbụ, bụ́ Adam, bụ ebe mmehie si bata n’ụwa. N'ikwu ya n'ụzọ ọzọ, okwu a n'akụkụ akụkụ pụtara ahụ nke mmehie na-esi na ya na-agafe. Ya mere aru nke nmehie bu uzo nke nmehie. 『Aru mmehie』 ka a na-akpọ 『To soma tes hamartias』 (τὸ σῶμα τῆς ἁμαρτίας) na Grik. Enwere ike iche ya dị ka ihe mkpofu, ọ bụghị aru nke mmehie. Ọ bụrụ na anyị na-eche mmehie dị ka ihe, ọ dị ka akpa nwere mmehie. Nwoke mbụ, bụ́ Adam, na-ekere òkè dị otú ahụ. Ya mere, nwoke mbụ bụ Kraịst.

Chineke mere Kraịst nwoke mbụ, Adam. Chineke mere ka mmụọ ahụ bata n’ájá wee ghọọ mkpụrụ obi. Jenesis 2:7 “Jehova, bú Chineke, we were ájá sitere n'ala kpua madu, we kuo ume ndu n'oghere imi-ya abua; mmadụ wee ghọọ mkpụrụ obi dị ndụ. ”Mkpụrụ obi pụtara ahụ nke mmehie (Ngafe nke mmehie) nke ga-anwụrịrị.

Na Jenesis 2:21, Chineke mere ka nwoke mbụ, bụ́ Adam, daa n’ụra (nke pụtara ọnwụ) “Jehova, bú Chineke, we me ka oké ura dakwasi Adam, o we raru ura: o we were otù nime ọgịrịga-ya, mechie ya. anụ ahụ n'ọnọdụ ya." Chineke wepụrụ ọgịrịga nwoke, kee nwanyị site na ya, were anụ arụ jupụta n'ọgịrịga nwoke mbụ, Adam, (anụ ahụ: mkpụrụ obi).

Mgbe nke ahụ gasịrị, otu nwoke (aha ya bụ Adam) na otu nwanyị (aha ya bụ Iv) pụtara n'ụwa. Ndị nwoke na ndị nwanyị kewapụrụ na Kraịst (nwoke mbụ, Adam). Ebe ọ bụ na aha nwoke ahụ bụ Adam, o nwere mgbagwoju anya na nwoke mbụ (Adam). Nwoke mbụ enweghị aha, Chineke kpọkwara ya mmadụ (Hibru Adam). Jizọs kpọkwara onwe ya Ọkpara nke mmadụ (mmadụ). Nwoke ahụ a na-akpọ Ọkpara nke mmadụ na-anọchi anya Kraịst nke bịara n’ụwa.

Ndị ikom na ndị inyom nwere ahụ́ mmehie si n’aka nwoke mbụ, bụ́ Adam mụọ, na mmehie ndị “ajọ ndị mmụọ ozi” mere na-esi n’eluigwe bata n’ahụ́ mmehie ha. Na, n'ihi na mmụọ nke ajọ mmụọ ozi na-abanye n'ahụ nke mmehie, ọ na-aghọ mmadụ (nwoke na nwanyị). Ya mere, mmụọ ọjọọ ahụ na-abata n’ime arụ nke mmehie, mmụọ ozi ahụ wee nwụọ. N'otu aka ahụ, mmadụ niile nọ n'ụwa nwere mmehie na arụ nke mmehie (anụ ahụ). Ayi na-anata aru nke nmehie n'aka nne na nna ayi, nmehie na-esite na mọ nke nmehie si n'elu-igwe bia.

Nwoke mbụ, bụ́ Adam (Kraịst), nwụrụ, Kraịst laghachiri n’eluigwe. Mgbe nwoke mbụ, bụ́ Adam, nwụrụ, e kewapụrụ ndị ikom na ndị inyom, ma site n’ọnwụ nke nwoke ikpeazụ, Adam, nwoke na nwanyị ghọrọ otu ọzọ n’ime Kraịst.

Kraịst bụ Chineke, dịkwa iche na ndị chọrọ ịdị ka Chineke. Iji tinye ajọ mmụọ ozi ndị chọrọ ịdị ka Chineke n'ime ájá, a mụrụ Kraịst n'ụwa mbụ dị ka ájá wee ghọọ aru nke mmehie, ụzọ nke mmehie. Nwoke mbụ, Adam, onye bụ Kraịst, nwere arụ nke mmehie, ụzọ nke mmehie, ma o nweghị mmehie.

Ndị Kọlọsi 1:15 “Onye bụ onyinyo nke Chineke a na-apụghị ịhụ anya, onye e bu ụzọ mụọ n'ime ihe ọ bụla e kere eke: Ọ pụtara Kraịst. Ebe ọ bụ na a mụrụ ya tupu e kee ihe niile, ọ bụ ya bụ nwoke mbụ, bụ́ Adam. Ma, ebe o nwere onyinyo nke Chineke, o nweghị mmehie. Jizọs enweghịkwa mmehie, naanị otu aru nke mmehie, n'ihi na ọ natara aru nke mmehie n'aka Meri. Na Jizọs bịara n'ụwa ka ọ rụọ ọrụ nke ikpochapụ ahụ nke mmehie. Jizọs nwụrụ n'obe, na ndị na-anwụ n'obe na Jizọs enweghị arụ nke mmehie (a ngafe nke mmehie). Onye na-enweghị aru nke mmehie enweghị ike ibu nmehie.

Ihe si ná mmehie dị n’ahụ́ mmehie bụ ọnwụ, ọ na-emegidekwa Okwu Chineke, bụ́ nke pụtara n’ụdị dị iche iche mgbe ahụ́ dị ndụ. Ọ na-egosipụta onwe ya na ọdịdị anụ ahụ, mmekọrịta ọbara, ihe ọmụma na ahụmahụ, echiche na nkà ihe ọmụma, okpukpe okpukpe, ezi omume onwe onye, na ọchịchọ ịchị ndị ọzọ. Ụdị obi asaa ndị a na-egbochi anyị irube isi n’okwu Chineke. Nke a bụ ọnwụ nye Chineke. Ọnwụ bụ ọnwụ nke mmụọ nsọ.

Ya mere, ọnwụ mgbaghara mmehie nke Jizọs bụ ịzọpụta mmụọ nwụrụ anwụ,

Ọnwụ Jizọs bụ ọnwụ nke mmehie na aru nke mmehie. A na-egosipụta ọnwụ nye mmehie na baptism mmiri, ma a na-egosipụta ọnwụ nke aru nke mmehie na baptism ọkụ. Baptizim bụ ọnwụ na ọnwụ. Jenesis 2:17 “Ma erila mkpụrụ sitere n’osisi ịma ezi ihe na ihe ọjọọ: n’ihi na n’ụbọchị i riri mkpụrụ sitere na ya ị ghaghị ịnwụ.” Okwu Hibru bụ́ Mut (ịnwụ anwụ), Mut (ịnwụ anwụ) pụtara ịnwụ ugboro abụọ. Baptizim na-anwụ ugboro abụọ.